Cijene riže pale su za 35% u posljednjih godinu dana, dosegnuvši najnižu razinu od 2017. godine (oko 360 američkih dolara po toni), piše Coface.
Razlog tome je, pojašnjava ova konzultantska kuća, ukidanje indijskih ograničenja na izvoz ove robe. Nakon tri godine izrazite volatilnosti, tržište se sada suočava s viškom ponude (u 2024. proizvedeno je 541 milijun tona), što dodatno snižava cijene i narušava ravnotežu između globalnih proizvođača i uvoznika.
Indija, najveći svjetski izvoznik riže, ograničila je izvoz 2022. godine kako bi obuzdala rast globalnih cijena (porast od 19% tijekom 2022. i 2023.), uzrokovan prvenstveno ratom u Ukrajini i nepovoljnim vremenskim uvjetima u Aziji.
Ponovno otvaranje izvoza u 2024., uz rekordne žetve u Aziji, dovelo je do pada cijena od 35% u samo godinu dana. S obzirom na pozitivne prognoze proizvodnje za 2026. i mogući povratak klimatskog fenomena El Niño u četvrtom kvartalu 2025., očekuje se nastavak viška ponude i tijekom 2026. godine. Cijene će vjerojatno nastaviti padati do kraja 2025., uz moguću stabilizaciju tijekom 2026. na razinama koje nisu viđene posljednjih deset godina.
Riža je najkonzumiranija osnovna prehrambena namirnica na svijetu, čak ispred pšenice i kukuruza.
Unatoč svom značaju za prehrambenu sigurnost, rižom se i dalje relativno malo trguje na svjetskom tržištu, pri čemu Azija, koja čini gotovo 90% globalne proizvodnje i potrošnje, ostaje glavni akter.
Podsaharska Afrika, s druge strane, izrazito ovisi o uvozu iz Azije. Tijekom 2024. godine, pet azijskih zemalja činilo je 75% svjetskog izvoza, uključujući 40% iz Indije, što dodatno povećava ranjivost afričkih zemalja na političke odluke azijskih gospodarstava.
Priredila InStore redakcija
